• RSS
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin

Twitter updates

No public Twitter messages.

Popular Posts

Jeftine avionske kar

Često me ljudi pitaju da ju pojasnim kako to ja ...

Prednosti i strahovi

Brojna poduzeća i obrtnici shvatili su kako je unosno ulagati ...

Kako od jedne kune s

Teska vremena mili narode, i svi nekako jedva sklopimo taj ...

Kako uštedjeti i mi

1. Kontrola Prvi savjet kojega se možete pridržavati je svakako imati ...

Zašto je Marija Lug

Do današnje objave u Politika Plus, Mariju Lugarić mediji su ...

Svakodnevno se vozim Ulicom grada Vukovara, što na istok, što na zapad, tako već pune tri godine. Ne mogu više izdržati da ne komentiram sve zgrade koje su “izrasle” kao gljive poslije kiše u tom periodu. Spomenuti ću samo zgrade koje se nalaze uz Ulicu grada Vukovara sa sjeverne i južne strane, između Avenije Marina Držića i Heinzlove. Ima ih u Zagrebu sada na različitim lokacijama, a ne bih išla toliko široko u temu.

A što se trenutno gradi? Trenutno je u izgradnji Green Gold centar. To će biti poslovno – trgovački kompleks koji će sa svojih cca 80 000 m² biti smješten u Radničkoj cesti na spoju s Vukovarskom ulicom.

Pogled sa Sjevera iz Radničke ulice

Dakle, poslovni centar Zagreba seli se na istočni dio Vukovarske, ili? Da! Čitav novi “CITY” Zagreba, poslovna zona “nulte” kategorije, već se formirao u poslovnim centrima kao što su PBZ zgrada, VMD centar 1, VMD centar 2, Centar 2000, SPAZ, RBA centar, Chromosov toranj, Eurohercov toranj, Zagrebtower i drugima koji su u izgradnji i pripremi. Što više vrijeme odmiče, sve mi se više čini da će biti tako. Za sada su u ovim zgradama smještene firme: Siemens, Pago, ABB, Chromos, Euroherc, Raiffeisen, Spaz, HP, Metronet, KD Life, Tehnika, Imex banka, Alfatec group, Galko, Splitska banka, Poliklinika Sv. Rok, PBZ grupa i vjerovatno još mnogi drugi, s kojima osobno nisam upoznata. Od državnih ustanova Odašiljači i veze d.o.o. , Državni zavod za radiološki i nuklearnu sigurnost i Državni zavod za mjeriteljstvo. Ne znam koliko se prosječni stanovnici Zagreba često voze u smjeru istoka, i koliko su svjesni da je svakim danom Zagreb skyline sve viši, i da ćemo uskoro imati mali Manhattan. Dizalice su na sve strane. Iz prvog pokušaja uspjela sam nabrojati osam koje su u tome trenutku radile, a to nisu sve. Nemojte me odmah krivo shvatiti, drago mi je što se ovaj dio grada uređuje. Ove zgrade, u cjelini jedna do druge, ne izgledaju loše. Puno bolje, nego ono kad se vozimo u tramvaju Savskom, pa nam pogled skakuće; jedna kućica, jedna zgradurina, pa pekara, butik, fakultet, institut, opet ruševna kućica itd. Doduše, ne bi bilo loše ni da su nama običnom puku uredili kolnik s jedne ili druge strane, spustili rubnike i uredili biciklističku stazu, ali to nije tema ovoga posta. Tko je tko među velikima? Tko je najviši? Prije samo pola stoljeća izgrađen je prvi i tada jedini i najviši neboder u Zagrebu, onaj na Trgu (Ilica 1) koji je dovršen tek prošle godine. No, povijesno gledajući do hrvatske samostalnosti izgrađena su samo dva nebodera, Zagrepčanka (94 metra, sa antenom 109 metara, što je jedan metar više od vrha katedrale) i Chromosov neboder na Vukovarskoj. Potom je slijedio Cibonin toranj (92 metra), poznatiji još kao “Mirkova cigara”, jer je arhiterkt Mirko Novosel koji je na tome mjestu trebao graditi košarkašku dvoranu, prvo izgradio ovaj neboder, potom od prodaje poslovnih prostora na kojima je zaradio, izgradio ovu Draženov dom. 2006. godine sve ih je pretekao Eurotower u blizini Filozofskog fakulteta, sa svojih 97 metara, ali i 15 tisuća kvadrata manje od Zagrepčanke. Od tada nitko “letvicu” nije “rušio”, niti “podizao” na višu razinu. Jedno pravilo za sve visoke zgrade u svijetu vrijedi, a to je da s najviši kat ostavlja otvoren i dostupan građanima. Koliko se to kod nas primjenjuje, nisam baš sigurna. Primjer takve prakse kod nas bi bio neboder Antunović, sa caffe bar-om Vertigo na vrhu. Glavna pitanja koja me zanimaju su: Odakle novac za ovolike visoke građevine? Ako novac imamo koliko našem napredovanju donose ove građevine? Koji je daljnji plan za istočnije od križanja s ulicom Donje Svetice, ako nam je poznato da je na Peščenici, u kojoj živi većinski Romsko stanovništvo, veliki broj izgrađenih objekata bespravno sagrađen? Tko i što se nalazi na tolikim katovima svih ovih zgrada? Osobno znam samo za onih nekoliko koje su naznačene na ulazu, to su dakle 3-5 pločica, no to da oni pokrivaju prostor i troškove tolike zgrade? I ključno pitanje, hoće li silne tisuće nezaposlenih pronaći svoj posao na jednom od ovih katova?

Zagreb contruction update 2009./2010.

Be Sociable, Share!