Od 2002. godine do danas, internetom u Hrvatskoj se najčešće kupuju avionske karte i turistički aranžmani, zatim slijede tehnički proizvodi i internetske stranice.

Prednosti online kupovine su mnoge, a najvažnija je svakako praktičnost i popusti kojima se ostvaruje mogućnost uštede novca. Potencijal e-trgovine u Hrvata svakodnevno raste, te svaka ozbiljnija tvrtka u ovome trenutku nastoji postaviti online web shop i katalog svojih proizvoda.

Ono što tvrtkama olakšava prodaju putem onlinea su smanjeni troškovi vezani za upite kupaca,prošireno tržište, lako proširivanje prodajnog asortimana, dostupnost 24 sata svaki dan, praktičnost i prilagodljivost, manji troškovi transakcija.

Strahovi od kupovine online

56% potencijalnih domaćih web kupaca, onih koji su upoznati s online načinom kupovanja, ali nisu nikad kupovali putem interneta, smatraju kako nisu dovoljno upoznati upravo sa sigurnošću internet kupovine. Posljedica je to nepoznavanja sigurnosnih protokola i neinformiranosti korisnika o načinu i prednostima internet kupovine.

Zaključak koji su internim istraživanjem donijele Aviokarte.hr (op. u kojima  radim), je da još uvijek vlada nepovjerenje. Količina transakcija je u porastu kao i udjel transakcija plaćenih kreditnom karticom. U prošloj godini 61 posto transakcija je plaćeno kreditnom karticom, a ostatak odlazi na gotovinu i virmanske uplate. Godinu prije, udio plaćenih transakcija putem kreditne kartice bio je 57 posto. Ovaj porast pripisujemo činjenici da povjerenje klijenata raste nakon prve virmanske ili gotovinske kupnje, te se iduća kupnja obavlja kreditnom karticom.

Hrvatska u online kupovini značajno zaostaje za Slovenijom, ali smo u prednosti u odnosu na regiju. Letalske.si također je jedan od Ulix-ovih brendova, kroz koji se osjeti velika razlika u povjerenju kupaca prema online kupnji kreditnom karticom. Na tržištu Srbije 70 posto kupnji putem Aviokarte.org ostvaruje se virmanskim uplatama, a udio kupnji putem kreditne kartice je znatno manji u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju.

Još vlada nepovjerenje te potrošači i dalje učestalo koriste tradicionalne modele informiranja i kupnje. Međutim, već nakon prvog pozitivnog iskustva većina naših korisnika pokazuje vrlo brzu sposobnost prilagodbe na online način informiranja i kupnje.

Budućnost internet trgovine

Internet trgovina u Hrvatskoj ostvarila je svoj najveći rast, koji je bio po stopi od 60 posto godišnje. Kako je ekonomska kriza zahvatila sve, pa tako i sektor trgovine, trenutno ona raste, ali ne u tolikoj mjeri. Istraživanja tržišta krajem prošle godine pokazala su kako 20 posto od 1000 korisnika interneta starijih od 15 godina kupuje online. Hrvatski su kupci još uvijek skeptični oko kupnje na internetu. Razlog zašto je to tako je vjerovatno višegodišnje uvjeravanje banaka, da internet kupovina nije sigurna, te da postoji mogućnost krađe podataka.

Kakva su Vaša iskustva s online kupovinom?

Koliko često kupujete online, i koji tip proizvoda?

Voditeljev gornji dio tijela prekriva cijeli kadar, i on je strogo usmjeren na Vas koji ga gledate i slušate. Ponašanje koje se očekuje je normalno i prihvatljivo, i točno se zna da u vijestima ne može doći govoriti svatko, nego sam „ključni igrači“.

No, što je ono što nam se u tih 5-6 dnevnik priloga daje?

Tko odabire sadržaj koji će doći do nas?

I koje su vijesti veće vijesti od drugih vijesti?

Kako mi uopće razumijemo ono što stiže do nas?

Možda si nikada niste postavili ova pitanja, jer je to emisija kojoj se najviše vjeruje. Ne treba smetnuti s uma da je upravo tu najveća mogućnost manipulacije. Vaše povjerenje stvara moć.

Željela bih Vas upozoriti na što obratiti pozornost.

Bitno je razlikovati:

Vijesti su određeni događaji koji su u emisiji vijesti prikazani i opisani. Često se dogodi da se vijesti poistovjete sa samim događajem.

Nikako ne zaboraviti : Minimalno jedan novinar i kamerman oblikovati će vijest za Vas.

Koliko god djelovale prirodnim i trenutnim, vijesti nam ustvari samo stvaraju privid realnosti.

Nikako ne zaboraviti: Ako se čini da je trenutno, ne znači da je autentično

Teorija elitističkih naroda, govori kako će prije biti prikazana vijest ukoliko je poginulo 3 radnika na platformi u SAD-u, prije nego ako je izgorila tvornica sa 200 ljudi u Tajlandu.

Nikako ne zaboraviti: ukoliko si pogledao cijele vijesti, nemaš potpuni i jasan pregled svih zbivanja.

Tko formira vijesti?

Ako niste do sada primjetili, prva vijest ( ukoliko se toga dana nije dogodila prirodna katastrofa koja je odnijela puno žrtava) će u pravilu obavezno biti iz područja politike ili ekonomije. To naravno nije slučajnost, jer na odabir vijesti djeluju 3  glavna utjecaja:

• Politički utjecaj

• Oglašivači

• Vlasnici

Na kraju cijele priče, kako bi gledateljima Dnevnik prošao “u dahu”, taj utjecaj mora biti nevidljiv. Koristi se jezik koji ublažava. Stvara se dublji smisao cjeline, koja je obilježila taj dan.

Mada bi informativni program trebao biti vrh objektivnosti, nepristranosti , uravnoteženosti i neutralnosti u novinarstvu, možemo li reći da nam to dnevne vijesti i dalje pružati?

Nije li Vam se učinilo da ste usmjereni na dramatične i uzbudljive scenarije, a da ostalo pratite sa manjom fokusiranošću?

Koliko god emisija Vijesti ili kako se popularno naziva Dnevnik, bio “kraljica televizijskog programa” treba ih uzimati sa zadrškom. Opće informiranje je njegova primarna uloga, ali svakodnevno nam “servira” političke i društvene procese.

Dnevnik Nove TV

Ovaj je tekst nastao iz ljubavi prema Dnevniku, mojoj najdražoj emisiji, koja me često zakine za opće informacije, kako bi prostor dala političoj eliti i senzacionalizmu.  Nadam se da ćete nakon pročitanog teksta, makar jedan od slijedećih Dnevnika gledati i sa ove strane priče.

Osim jasne senzacionalističke priče u dva navrata.

Prvi navrat je bio sad već davne, ali ne zaboravljene 2007. godine, tik pred parlamentarne izbore.
Pitanje koje je bilo pokrenuto tada bila je uvijek aktualna tema vjeronauk u školi. Kako je Marija Lugarić, današnja zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, učiteljica po zvanju, tada jednako kao i sada bavila školskim pitanjima, primila je poziv iz redakcije dnevnog lista, sa pitanjem “Treba li djeci vjeronauk u školi?”
Odgovor nije bio jasno dorečen, i time je ostavljen prostor daljnjim manipulacijama izjavom. To je ono kada novinaru daš izjavu preko telefona, pa nemaš priliku dokazati crno na bijelo da si nešto rekao, ili nisi rekao.

Stvari su krenule nizbrdo. Jedna mlada zastupnica pri ministarsvu obrazovanja, i izjava koja budi lavinu medijskih izljeva. Oprema teksta, naslovnica dnevnog lista, a na njoj prekrižena časna sestra i križ, bili su dovoljni, da nitko ne čita što u tekstu stoji. Medijska manipulacija, senzacionalizam, u konačnici, bez obzira na demantij predsjednika stranke Zorana Milanovića
Index 29.10.2007. i Jutarnji list 29.10.2007. , SDP u tome trenutku gubi dio glasova, pobjeđuje na izborima, ali ne uspijeva oformiti vladu. Tada se na Mariju i njezinu nepripremljenu izjavu okomilo dosta ljudi, što članova stranke, što simpatizera SDP-a, no danas su to davno prošla vremena.

Drugi navrat u kojem u naslovu primjećujem isto ime i prezime je danas
Vjerovali ili ne, opet puki senzalionalizam.
Marija Lugarić na svom profilu na Twitteru napisala je kako joj je ‘pun kufer lijenih svetih krava iz MOZS’ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta).

Je li ovo vijest? Sadrži li odgovore na pet novinarskih pitanja i treba li ih uopće ponavljati? Što još donosi ovaj članak, koje su to vrijedne informacije, da bi zauzimao mjesto na naslovnici portala? Javna uprava je sada sjedište zbivanja, i glavna tema svakoga dana, pa se dobro uklopilo, ili?

Puno mi teže pada period ne pisanja o jednoj vrijednoj zastupnici, koja tome ne podliježe, nego radi, radi i još jednom radi.

Upravo zato što je tako ne pada u zonu interesa novinarima, koji sve skrate u 7-8 rečenica, i proglase to viješću dana.

Marija Lugarić
je do sada tvitnula preko 17 000 puta, i niti jedan tvit nije bio za naslovnice, gle čuda?
ima karizmu – nema iza sebe skandale
ima stav – nema glupe izjave
ima vezu – ali nitko ne zna s kime je u vezi (brine da se njegov identitet sačuva)
pogriješila je – ali nije zanijekala grešku
naporno radi – ali to nije predmet interesa medija
spremna je na dijalog, što neprestano pokazuje na druženjima poput tweetup-a – ne nije napuhana
da pristrana je svojoj stranci – ali to ne skriva
da putuje HŽ-om – i plaća kartu za vlak
da na društvenim je mrežama, ili kako ja to kažem društveno je umrežena – ne to nije radi imidža, nego se njima služi
diplomirana je učiteljica – i time se ponosi

Ima toga još dosta, ali nećemo dalje.
Jasno sam Vam objasnila zašto Marija Lugarić do današnjeg dana nije osoba o kojoj ćete čitati u tisku. Možda je Marija još koji puta bila u medijima, u biti sigurno jeste, ovo su jedina dva puta da ja pamtim naslovnice, a medije pratim. Nisam član SDP-a, nisam pristrana, ne volim se priklanjati strankama, samo volim stati uz pametne ljude.

Želim biti iskren novinar koji je pošten, realan, nepristran, struja svijesti i zdravog razuma, a za takve teme u današnjim medijima nema mjesta, kao ni za stotine pravih poteza današnje zamjenice ministra.

Ono što se smatralo najzanimljivijim trenutkom, prvoga dijela druženja je razotkrivanje osoba koje tvitaju iza profila @VladaRH i službene Facebook stranice.
Dakle redom to su:
• Tomislav Korman;
• Ana Urlić;
• Marko Božac;
• Fran Kušeta;

U jednom periodu u team-u je radio i Bartol Šimunić.

Za neke od navedenih se to već predviđalo, tako da nije nastupilo veliko iznenađenje. Pitanje koje je mene puno više zanimalo je: „Da li poruke u kojima se obratimo Twitter kanalom na @VladaRH uopće stignu do Vlade?“ očito je odgovor negativan, ili možda samo neke. Svaka čast počasnoj četvorci koja se za kanale brine, ali mislim da je u ovo situacija konkretno dvosjekli mač, jer sada kada su nam pokazali da su to Tomislav, Ana, Marko i Fran, koliko će Vas opet osjetiti potrebu prozvati VladuRH putem ovoga kanala, kada znate da niti jedno konkretno pitanje i tako nećete dobiti odgovor? Mislim da će se oni moći u vrlo skoro vrijeme odmoriti, i naspavati.
Između ostalog time izazvana, ova se masa skupila s ciljem da postavi što veći broj pitanja direktno gospodi iz Vlade. @VladaRH se pojavila u sastavu Milanka Opačić, sa vječnim smješkom koji je uvijek na pola puta između ironije i veselja, Arsen Bauk, iznimno raspoloženi domaćin, zadovoljan odazivom, i vrlo raspoložen za šalu, te Darko Parić ,pomoćnik ministra za modernizaciju i informatizaciju državne uprave, koji je održao 20-minutnu prezentaciju o tome kakvo je Vlada stanje zatekla u javnoj službi Republike Hrvatske, prilikom preuzimanja vlasti.

Nikako ne bih htjela preskočiti, perjanicu Twittera u SDP-u, zamjenicu ministra znanosti obrazovanja i sporta, Mariju Lugarić, koja je prema mojoj prethodnoj analizi o Twitter-u kao alatu kukuriku koalicije u izbornoj kampanji, najaktivnija i najpopularnija političarka u Hrvatskoj, te brojem twittova daleko ispred svih. Iz toga razloga joj ne možemo tek tako povjerovati da je došla na #VladaUP samo „kao twitteraš i da ju nitko nije zvao“ kako je izjavila. Puno prije vjerujem da je imala “prstiće” u tome, da se cijela priča oko #VladaUP zakuha do kraja, ali to je samo moja osobna procjena. U svakome slučaju hvala joj, na prisutnosti i dostupnosti.

O čemu je bila riječ na #VladaUP?
Potpredsjednica Vlade istakla je kako zatečeno stanje u javnoj upravi puno gore od onoga što su mogli očekivati, i da doslovno neki javni službenici „ne znaju upaliti računalo“. No, okupljene su puno više šokirale brojke koje je u svojoj prezentaciji predstavio gospodin Parić.
500 domena koje država posjeduje
2000 baza podataka
40 milijuna kuna plaća samo Microsoftu za komercijalne licence softvera
300 milijuna kuna potroši na telefon
Kako niti jedna stranka nije imuna na želju da dobije svoj dio medijskog kolača, u trenucima kada se počinje spominjati prethodna vlast, dolazi do komešanja u klupama, jer to nije razlog zbog kojega smo se okupili. „Pitanja , a ne govori“ – bio je jedan od twittova koji je prošao u time trenucima Timeline-om.

Osim pitanja vezanog za ACTA-u, kojega su svi nestrpljivo očekivali zajednu uz stav Vlade, potpredsjednica Opačić je hladnokrvno rekla kako Vlada još prema tome pitanju nema stav, te da će ga objaviti kada bude imala, jer je sada preokupirana drugim poslovima – razumljivo.

Jedno od pitanja koje je postavljeno je također zašto ne postoje live stream sjednice Vlade?

Na prvu sam shvatila da niti oni koji sjede u Vladi nisu u potpunosti svjesni da je svaka njihova sjednica online na stranicama Sabor.hr u arhivi. Sva sreća da sam im se to sjetila tvitnuti prije. :) Imala sam tu nesreću da sam jednom prilikom u analizi diskurza kao predmet analize dobila najdužu sjednicu u povijesti Hrvatskog Sabora (20. sjednica Hrvatskog sabora, održanoj 27. listopada 2010. godine.), raspravljalo se o povjerenju predsjednici Vlade Republike Hrvatske, Jandranki Kosor. Oporba na čelu sa SDP-om zahtjevala je prijevremene izbore. Sjednica je trajala 14 sati. Netko iz publike je pitao, zašto sjednice Vlade ne idu live stream? Pa iskreno govoreći, iz iskustva onoga tko je skidao te sjednice, i pregledao svaki dio nekoliko puta, ne vidim što je toliko zanimljivo u višesatnom gledanju saborskih zastupnika ili ministara. I da se objavljuju live stream, tko bi od Vas to gledao u 10 sati prije podne? Budimo realni, prvo idemo analizirati, koliko je ljudi kroz sve ove godine otišlo na link http://itv.sabor.hr/video/ i gledao bilo koju od sjednica, ili kolika je gledanost TV Sabora, koji se također na Max TV-u i sličnim poslužiteljima može gledati. Tek onda treba razmišljati o dodatnim ulaganjima za live stream sjednice.
Smrtni list?
Predstavnici Vlade još jednom su javno ponovili kako prosječni Hrvat sa istim papirom mora dolaziti čak 16 puta na šalter, i kako nastoje taj broj svesti na minimum. Pitanje smrtnoga lista koji je netko postavio, a svakako bi se nadovezala je činjenia neumreženosti Ministarstva zdravstva i uprave. Što se događa? Pacijent umre u državnoj bolnici, liječnik proglasi smrt, ali do trenutka kada mi odemo kod matičara po smrtni list, osoba nije mrtva. O njezinoj smrti nije obavješten niti mirovinski sustav, niti banka, niti sud. Tek kada zatražite smrtni list, poteže se pitanje ostavinske rasprave i ostalih koraka. To znači da možete sa sigurnošću primiti još koju mirovinu na račun, mada smo svi osjetljivi na pokojnike, i uglavnom se te stvari riješvaju odmah.
Popis stanovništva?
Bez obzira što sve brojke imamo, smatra se da se popis mogao obaviti, brže, bolje i efikasnije. Kao primjer je navedena Slovenija, što po meni i nije neki primjer s obzirom na upola manji broj stanovništva, i upola manji teritorij. Kakve god brojke s popisa bile, treba na prvom mjestu uzeti u obzir činjenicu, da svi napori koji su ulažu u centralnu informatizaciju, neće uvelike doprijeti građanima koji nisu informatički pismeni, jer neće moći shvatiti niti što je točno napravljeno. Kao za laike iz Vlade, tome djelu građanstva, sve o čemu mi pričamo, pa i sam Twitter zvuči kao „špansko selo“, točnije nisu popisani dok popisivač nije zakoračio u njihov dom.
Informatička pismenost učitelja?
Ono s čim je @jklicinovic nasmijao sve okupljene je komentar da je u funkciji profesora matematike i informatike, morao pohađati edukaciju „Kako poslati e-mail?“ Gromoglasan smijeh je odjeknuo dvoranom kada je netko rekao da se selekcija kandidata za test informatičke pismenosti treba vršiti po sistemu “Pošaljemo im email. Ako ne odgovore, šaljemo ih na edukaciju slanja emailova”.
Ukoliko se ovaj test bude provodio sa državnim javnim službenicima, svakako bih predložilauvođenje alkotest, prije ikakvih dodatnih testova, a prema potpredsjednicinom naputku, prvo bi trebali krenuti od tipke za paljenje računala.

#VladaUP Zaključak
Sva ostala pitanja ukoliko imate želju možete postaviti na mail #vladaup@uprava.hr
O vremenu potrebnom za odgovor, točnije response time-u koji se u Vladi nastoji zadovoljiti nitko ništa još nije rekao, ali pošaljite, rekli su da će odgovoriti, držati ćemo ih za riječ.

Ono s čime je raspoloženi domaćin, Arsen Bauk završio, je činjenica da u hrvatskoj javnoj upravi među državnim službenicima sjede i pozitivni, vrijedni, marljivi i sposobni djelatnici.
Ovaj je komentar po meni je čisti #win za kraj druženja i rastanak u pozitivi, jer se nikako ne treba globalizirati nesposobnost. Iz vlastitog iskustva poznajem nekoliko primjera, koji u javnoj službi vrijedno i kvalitetno rade. Šteta što za takve iznimke nije razrađen sustav nagrađivanja, kako bi se potaklo i druge.
Predstavnicima Vlade se u svoje ime zahvaljujem na transparentnosti i prilici koju su nam pružili. Vjerujem da nisu svjesni u što se u ovoj eri upuštaju. Predavati se na raspolaganje narodu pute online-a na 24 sata dnevno, pristajemo sami, svatko osobno. Što ste više dostupni i otvoreniji više će Vas se tražiti i pitati, te će se od Vas više i očekivati. Političari iz toga razloga i imaju tajnike, jer uvijek mogu imati pogodnost biti nedostupni, bez obzira što im je telefon možda u tome trenutku u ruci. Upravo to je prethodna vlast mogla koristiti kao izgovor. Sadašnja vlast je odabrala Twitter kanal, a svoj mikrofon predala volonterima. Vrijeme će pokazati, u kojemu će trenutku entuzijazam splasnuti, i tko će tempo online-a preživjeti.

osim što ćete na državnoj razini plaćati porez od 25%, od 10.1.2012. godine plaćate prirez 13%, a do sada je bio 10%.

Odluka je donešena od strane gradskoga Vijeća na 2. sjednici održanoj 22. prosinca 2011. god., na temelju članka 30. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2.1. je objavljena u Narodnim novinama, a 8 dana nakon objave stupila na snagu.Dužni su ga plaćati svi obveznici poreza na dohodak s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području Grada Vinkovci.

Gradu Vinkovcima pripadaju sljedeći gradski porezi:
1. prirez porezu na dohodak,
2. porez na potrošnju,
3. porez na kuće za odmor,
4. porez na tvrtku ili naziv,
5. porez na korištenje javnih površina

i očito da nismo dovoljno prihodovali da bi zadovoljili ovih 5 stavki sa prirezom od 10%.

Bio bi to mali porasta da u odnosu na 2008. godinu stopa prireza u gradu Vinkovcima nije porasla za gotovo duplo.

STOPA PRIREZA GRADA VINKOVCI
Primjenjuje se od prirez
1. siječnja 2002.    7,50%
1. siječnja 2008.    10%
2. siječnja 2012.    13%

S obzirom da Vas lokalni mediji nisu o tome izvjestili, što me nimalo ne čudi, koristim priliku da svojima sugrađanima pojasnim odakle porast iznosa na uplatnici i cijene života u gradu na Bosutu.

Zanima me jeste li osjetili poboljšanje kvalitete života?
Dobili posao u međuvremenu? Što je u gradu napredovalo u posljednjih 5 godina, da bi se prirez dignuo za gotovo duplo?

Bi li se rije odrekli bazena, reflektora na stadionu i rotora, kako bi plaćali manji prirez? Ili bi radije plaćali višu stopu prireza, ali da kvaliteta života u gradu raste?

Zanima me Vaše mišljenje!

Instalirati cu skype, sebi i svojima doma, curi/decku i najboljoj frendici. Sa onima kojima najcesce komuniciram poceti cu neograniceno razgovarati za 0 kn (troskovi mikrofona u Chipoteci iznose 19 kn, zvucnike imas,za instalaciju Skype-a potrebno je 10 min, internet imas, cim si dosao do ovoga clanka) Usteda : 100 kn/mj

Popiti jutarnju kavu kod kuce
Salica kave s mlijekom u Zagrebu kosta u prosjeku 9 kn. Dokazano je da su Hrvati treci najveci kavopije u svijetu, iza Brazilaca i Turaka. Kolika kriza god bila, u najmanjem selu i najvecem gradu Hrvatske svi caffe barovi su puni (ni ogranicenje pusenja nije ih ispraznilo). Ako svakoga dana popijete samo kavu negdje u kaficu, mjesecno cete za kavu izdvojiti 270 kn. Idemo srezati to na pola, i ne piti je u kaficu svaki dan, nego svaki drugi dan. Zamisli plan, idem u kafice samo ponedjeljkom, srijedom, petkom i nedjeljom U tome slucaju u dzep smo pospremili 135 kn, a 135 kn odvojili za tu posast koja nas je sve zacarala.
Usteda: 135 kn/mj

Jedan vikend u mjesecu nazvati rodbinu i dogovoriti druzenje

Vremena koja su dosla ne daju nam prostora niti za druzenje sa najboljim prijateljima i drustvom. Svi su se zavukli u svoj kutak, i nikome nije do druzenja bas. No, spisak uvijek sadrzi i one koje moras voljeti jer su tvoji, a ti njihov. Kumovi, rodbina, bake i djedovi, stricevi i rođaci, su ona populacija za koje bi trebali osjecati unutarnju potrebu da im se prvi javimo ukoliko smo mladji, te da predlozimo druzenje. Ukoliko osjecaj nije urodjen, uvijek postoji google calendar i ostali raznorazni podsjetnici, i ona subota u mjesecu kada cu sjesti za telefon i za svakoga odvojiti minutu-dvije da pitam kako su. Realno nikome danas nije lako, no kada podjelimo muku, svima ce biti lakse. Posjeta njima doma je jos jedan plus vise. Koliko god teska vremena bila, u stomaku mora biti toplo. Osiguras li se jedan vikend za rucak kojega neces morati platiti, u dzep si spremio minimalno 70 kn koje bi ostavio u Konzumu, a doma bi jedva imao nesto za skuhati dva skromna rucka za jednu osobu.
Usteda: 70 kn/mj

Ponijeti „sarmu“ kada ju mama spremi

Kako izgleda vas rucak na poslu? Jela iz dostave,oko jela 20-30 kn/porcija? Ujutro u pekari ostavite za pecivo 3-7 kn/kom.? Zvuci Vam od negdje poznato? I ukupno tako iz novcanika iscuri sva gotovina, sitna i krupna, a da ni ne znate gdje ste ju potrosili. Kako bi stegli remen u ovome djelu kucnoga proracuna, dovoljno je jedan od 4 tjedna u mjesecu dati si zadatak od doma ponijeti sendvic ili rucak. Jasno je da i to netko mora kupiti, ali morate priznati da narucujemo hranu i kupujemo skupo pecivo u pekari, bez obzira sto u frizideru doma vec hrane ima. Tesko da Vam mogu vjerovati da i kod Vas nije tako, jer je nova pekara na svakom koraku, a sa ponudom i novim lokalima gotovo da nisu izasli na cestu.
Usteda: 95 kn/mj.

Ispoštujemo li 3 od 4 ove točke, imati ćemo 300 kn sastrane.
I što sada s njima?
Misija 2
Otvaranje investicijskog novcanog fonda (npr. ZABA plus)
Uplata 300 kn/mj. – kamata 2,47 % na novčanom fondu ZABA plus.
Kalkulatori se nalaze na linku http://www.zbi.hr/home/zbi/hr/kalkulatori

Za 12 mjeseci = 3600 kn plus kamata od 2,47 % = 3688,99 kn
Misija 3

Stambena stednja u iznosu 30 EUR/mj.
Ukupno 360 EUR/godisnje = otprilike 2700 kn
To znaci da ce Vam onih 3688 kn u investicijskom fondu biti i vise nego dovoljno za godisnju isplatu.
Za otvaranje stambene stednje dovoljna je samo dobra volja i malo odricanja. Osim banke koja će Vas podupirati kamatom, drzava ce Vas podrzati Drzavnim poticajnim sredstvima (DPS) (jos uvijek se to nije mijenjalo, mada se nagađalo da se DPS ukinuti)
Ukoliko si za mjesecnu ratu uzete 50 EUR/mj. tada ostvarujete maksimalni DPS u iznosu 768,73 kn/godišnje.
Na ovih 30 EUR, koliko smo mi spremni pridržimo li se plana iz Misije 1.,
drzava ce nas nagraditi sa 410,16 kn/godišnje DPS-a koja ce nam biti dodjeljenja po isteku stambene stednje.
E sada se Vi sigurno pitate, pa dobro ustedio sam 300 kn, a ne i za jedno i drugo?

Tu Vam potpuno besplatno otkrivam trik:
Na onih 3600 kn u investicijskom fondu, kojih napominjem mozete podici dan nakon sto to najavite banci, (cijeli iznos, jedan dio) ili samo nastavljate ulagati, svakako ide godisnja kamata. Idemo reci da to necete dirati, te da cete na pocetku 2013. godine tim novcem uplatiti cijelu godinu stambene stednje u jednom obroku za 2013. godinu. Time ste mirni do 31.12.2013.

Kamata na uplaceni iznos kod stambene stednje u iznosu 6,87% (PBZ Zlatna, 5 godina, 30 EUR/mj.) ce Vam ici vremenski tijekom cijele tekuce godine, a drzavna poticajna sredstva ce biti na Vasem racunu do 30.6. tekuce godine.

Na pocetnih 300 kn mjesecno koje ste ustedjeli
1. ratu ste godisnje ostvarili kroz investicijski fond (88,99 kn)
2. ratu cete na isti taj novac dobiti drugom kamatom u stambenoj stednji (ostvariti cete 185,97 kn kamata od stambene stednje)
3. ratu cete dobiti kroz DPS (410,16 kn)
Izvor: http://www.pbz-stambena.hr/dokumenti/zlatna_stednja_5.pdf
Ukupno ste godisnje od kamata i DPS-a dobili: 685,12 kn

Time ste ustedjeli 40% iznosa kredita koji u tome trenutku mozete podici, uz najbolje uvjete na 20 godina,ili jednostavno mozete podici ono sto ste ustedjeli.Opravdano tvrdim da Vam sigurno ovaj novac nitko neće dati na lijepe oči.

Pritom ste se odrekli: Dugih razgovora na mobitel s najblizima, svakodnevnog sjedenja u kaficu, 1 mjesecne kupovine u soping centru, i 7 odlazaka po pecivo u pekaru.
Vi procjenite isplati li se uzimati dvije kamate na jedan iznos?
Model je provjeren, primjenjujem ga 5. godinu za redom. Na petoj godini studija isplatiti cu 5. godinu stambene stednje.
Sretno!

Predreferendumska propaganda, koja se stvara bila ona usmjerena na ZA ili PROTIV, je usiljena i pretjerana, jer se ljude doslovno između svih ostalih tubulencija, gura u još jednu dodatnu za koju nisu spremni.

Zašto Hrvati nisu spremni, kada od 2006. godine na policama stoji pripremljena “Komunikacijske strategije za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo” za uspješno pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Sve to u svrhu dobivanja visokog stupanj potpore hrvatskih građana.

Na anketno pitanje Koliko se sadržaja o tome što donosi EU Hrvatskoj u medijima pojavljuje?
postavljeno prije 11 mjeseci, 55% ispitanika odgovorilo je Malo, gotovo ništa, 26% Nešto, nedovoljno.
Koliko se sadržaja o tome što donosi EU Hrvatskoj u medijima pojavljuje?
Malo, gotovo ništa
[ 55% ]
Nešto, nedovoljno
[ 26% ]
Niti malo, niti puno
[ 6% ]
Dovoljno
[ 3% ]
Ne mogu ocijeniti
[ 10% ]

Kolegica Andrea Veselčić i ja istraživanje smo proširile na analizu dnevnoga tiska Jutarnjeg i Večernjeg lista kroz cijelu 2011. godinu i iz toga donijele zaključke, da je broj članaka koji informiraju o Europskoj Uniji u dnevnom tisku zanemariv, i gotovo da se ne pojavljuje.

Vratimo se činjenicama iz neprovedene Komunikacijske stretegije:

Stranica 32. na linku

“Informativna kampanja uoči referenduma treba započeti unutar pola godine do godine
dana prije održavanja referenduma.
Cilj kampanje bit će sveobuhvatno informiranje javnosti da bi ona mogla formirati svoj
stav na temelju pravodobnih i objektivnih informacija.
Glavni partneri u kampanji bit će elektronički i tiskani mediji.
Dodatni partneri u kampanji bit će predstavnici civilnog društva.

Kampanja se treba odvijati u tri faze:
- pripremnoj (u kojoj će javnost biti senzibilizirana za temu nadolazeeg
referenduma),
- intenzivnoj (u kojoj će biti prezentirani najvažniji rezultati pregovora i
najvažniji elementi budueg lanstva u EU-u),
- završnoj (u kojoj e informativna kampanja biti koncentrirana na najvažnije
poruke relevantne za predstojeći referendum).”

18 dana do referenduma ja Vas pitam:

Osjećate li se dovoljno informirani o tome što nam Europska unija donosi?
Smatrate li da je ova strategija komuniciranja prema građanima provedena?

Ili Vam sve djeluje kao idemo to sada riješiti „navrat nanos“.

Da ne bi pomislili da sada nešto moramo ili ne, ovako statistički stoje posljednja provedena istraživanja, bez obzira što hrvatski političari o našem ulasku u EU, prije nego se pitao narod na referendumu već imaju stav kao da je to riješena stvar.

Koliko je stanje trenutno teško, čisto sumnjam da ljudi neće biti povučeni za proeuropskom propagandom, te da se neće za time povući u nadi za bolje sutra.
Kako ulazak u EU nije baš lako pitanje pokazuju slijedeći primjeri.
Prilikom ulaska u EU negativno su odgovorile do sada Norveška (53,5% protiv) u 3 navrata, Švicarska, Grčka koja je 1969. izašla, a 1974. Ponovno ušla u članstvo, Grenland koji je 1985. godine izašao iz članstva, i Malta koja 1996. povlači zahtjev za članstvom, te ga obnavlja 1998. ponovno, i nakon toga postaje članica.

Donosim kronološki rezultate referenduma u zemalja članicama EU

Kako u Hrvatskoj jednostavno uvijek mora biti neka rupa u Zakonu i Ustavu, koja je svjesno ili nesvjesno stvorena, sada postoji ona koja ne uvjetuje odaziv glasača na referendum, ka konačnoj primjeni odluke o pristupanju Hrvatske u EU.
Prema aktualnim zakonskim propisima i Usatavu, dovoljno je da iziđe na biralište samo 1 birač, i zaokruži ZA ili PROTIV, a svi ostali ostanu kod kuće, ta bi odluka bila primjenjena.
Upravo iz toga razloga nas obje najveće hrvatske političke stranke pozivaju da izađemo na referendum, jer odluka kakva god bila neće se donijeti na temelju većine sa biračkih popisa, nego većine glasova onih koji će pristupiti referendumu.
Novi stavak članka 87. Ustava RH o državnom referendumu normira da se na referendumu odlučuje većinom birača koji su mu pristupili.
U Saboru su se ograničili glasanje dvotrećinskom većinom pisutnih zastupnika, tako da ne mogu glasovati drugi u njihovo ime.
Dok je za raspisivanje referenduma na inicijativu građana potrebno 10 posto potpisa od ukupnog broja birača, prikupiti u 15 dana (što je građani nisu uspjeli skupiti u dva navrata(Zakon o radu i More je kopno).
Time se zanemaruje težina jedne takve odluke o članstvu u EU i udruživanju s drugim državama.
22.1. 2012. u večernjim satima znati ćemo koliko su hrvatski birači zainteresirani za donošenje ovu odluku. Nadamo se samo da nećemo i tada gledati javljanja iz pobjedničkog i gubitničkog tabora, jer time još uvijek nismo ništa dobili.
O tome što nam EU donosi ili odnosi, nismo informirani, i najviše nas nema pojma točno, ali će u ovom trenutku „hrvatske depresije“ kad gore ne može biti, vjerovatno zaokružiti ZA.
Očito se sami ne možemo izvući, treba kormilo preuzeti netko drugi.

Ali prijeđimo na druge, osim Ive, koji je po svemu sudeći sada za sve kriv, svi ostali potencijalni još uvijek nedokazani sudionici Ivan Brleković, Damir Sesvečan, Nevenka Jurak, Ivan Jarnjak, Ratko Maček, Darko Milinović, Bianca Matković, čija se imena nalaze na sumnjivim isplatnicama otkrivenih u aferi crni fondovi.

Da nebi još jednom “vuk pojeo magare”, papiri nisu pod zemljom nego u USKOK-u.

Vama gospodo,
želim reći jedno…
kako god pokušavali objasniti da to niste napravili Vi kao HDZ, nego su to učinili SVI,
jednako ponavljate:” nismo MI, to su POJEDINCI”
i da TAJ novac (13 milijuna kuna)
baš i NIJE pomogao u kampanjama 2004., 2005. i 2007.,
gospodo,
baš TIM novce ste dobili,
ono za što se sada grčevito borite,
onaj oblik moći koji je prihvaćen kao legitiman (tj. ispravan i pravedan) i kojem se na toj osnovi pokorava,
dobili ste VLAST, gospodo!

Razlog je puno jednostavniji, nego možete na prvu pomisliti.

Kokoš kada snese jaje kokodače, dakle svima objavi da je nešto napravila.

Tom se logikom koriste sadašnji i budući zastupnici Hrvatskog Sabora, posebno oni iz Kukuriku koalicije.
Posebno moram naglasiti, iz razloga što u tome konkurenciju nemaju, jer ona na ovom vidu komunikacije i korištenja ove društvene mreže, uopće nije prisutna.

Tko sve od političara cvrkuće na Twitter-u?

Koliko često cvrkuću?
Koji je broj objavljenih poruka na ovoj mreži,koliko ljudi prati njihove komentare svakodnevno i sa koliko ljudi su ostvarili interakciju, te ih oni osobno prate?

Koliki je odnos u objavljenim porukama u međusobnom odnosu?

analiza pokazuje da je Kukuriku koalicija dominantna na ovome kanalu, koji konkurentne parlamentarne i neparlamentarne stranke, još uvijek nisu otkrile.

Kada pronađu put do Twitter-a, vjerovatno će pjesma već biti otpjevana.

Prijedlog za djelovanje: Djelovati možeš u jednostavnoj excel tablici. Za početak dovoljno je popisati stalne i obavezne troškove života koje imate, dakle kolone struja, voda, grijanje, stanoservis, telefon, mobitel… Potrebna je još jednostavna formula, i znati ćete koliko je novaca potrebno, da bi bili na nuli sa obavezni troškovima. Ono što ostane, ako ostane, su sredstva koja ostavljaju prostor za uživanje.

2. Samoupravljanje
Ukoliko ste u poziciji da imate svoju kunu, nastojte iskoristiti priliku njome pametno upraviti. Vjerovatno Vam je puna kapa loših uprava i sistema upravljanja, te nepotrebnih birokratskih troškova. Ovo je prilika gdje ste sam svoj ministar financija.
3. Dugovi
Ako ste već zaglibili u dugove, opomene, ovrhe i pozajmice kod prijatelja, vrijeme je da s tim prestanete. Novac je dug, a dug samo stvara novi dug. Što budete dublje tonuli u dugovima, teže ćete se iskopati, tj. nikada se nećete iskopati. Vrijeme je da donesete odluku da je to konačni kraj, i popišete sve kojima ste dužni. Usmjerite svu pažnju na povrat, osjećati ćete se puno bolje, nego kada uludo potrošite novac negdje usput, a da niste sigurni na što.
4. Ugasite TV
Programi koji prebacujete su loši. Veliki dio programa koji gledamo servira nam negativne vijesti, zbog kojih se osjećamo još gore, nego kad smo sjeli pred TV. Drugi aspekt su reklame i veliki oglasni prostori, koji nas pozivaju da kupujemo robu i sadržaje,te da neprestano budemo u trendu. Trendovi su skupi, i često si ih ne možemo priuštiti, što nas nepotrebno na trenutke čini nesretnima. Dokazano je da reklame utječu na nas podsvjesno, pa se nađemo u Konzumu, a da ni ne znamo zbog čega smo i po što točno došli. Došli smo ispuniti reklamnu misiju, a nije nas sigurno dovela nikakva potreba. Baš je to razlog, zašto u istom ovome trenutku trebmo isključiti televizor i uključiti mozak.
5. Odredite što je za Vas normalno
U vremenu kada male bebe u prvoj godini prepoznaju brendove, a vlada opaki konzumerizam. Važno je da ne dozvoljavamo da nam drugi postavljaju standarde funkcioniranja i utjecaja na naš pojam normalnosti. Znamo li što je za nas normalno? Normalno nije ono što je za turbozaduženu državu normalno – normalnost potrošnje, određujete sami.