• RSS
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin

Twitter updates

No public Twitter messages.

Popular Posts

Jeftine avionske kar

Često me ljudi pitaju da ju pojasnim kako to ja ...

Prednosti i strahovi

Brojna poduzeća i obrtnici shvatili su kako je unosno ulagati ...

Kako od jedne kune s

Teska vremena mili narode, i svi nekako jedva sklopimo taj ...

Kako uštedjeti i mi

1. Kontrola Prvi savjet kojega se možete pridržavati je svakako imati ...

Zašto je Marija Lug

Do današnje objave u Politika Plus, Mariju Lugarić mediji su ...

Na putovanjima imamo priliku upoznati ljude iz cijeloga svijeta, s kojima čim uspostavimo primarnu komunikaciju, pitaju odakle smo? Većina nas s ponosom odgovara from Croatia. Ako ste u Europi, stranci će znati za Hrvatsku, njezinu prekrasnu obalu, Dubrovnik, Janicu Kostelic, Davora Šukera i crveno-bijele kockice. No, ako ste van granica kontinenta, na prvu će pomisliti da ste rekli Russia [raša], a onda će daljnjim objavljavanjem nekako preko Yugoslavia, doći do Croatia, Hrvatska, i sjetiti se Dubrovnika. Baš Dubrovnik je po meni jedini croatian brand prepoznatljiv u cijelome svijetu. Mada su turisti zbunjeni, nisam sigurna koliko su educirani vodiči, no već nekoliko puta sam u razgovoru sa strancima shvatila da oni dobivaju dojam da je Dubrovnik odvojena zasebna država. Ne čudi s obzirom da se povijest često izvrće, posebno u slučajevima kada ste turist na odmoru koji sluša vodiča sa pola uha.
Kako druge zemlje stvaraju brand?
Velik problem kod nas je što ne znamo iskoristiti ono što imamo. Krenimo od grada Zagreb, kojim svakodnevno, sada i tokom cijele godine hodaju stotine turista. Od nedavno je uvršten na kartu svih koncertnih turneja svjetskih zvijezda iz svih žanrova glazbe. I kada stranci dođu, što si oni mogu ponijeti kao prepoznatljivu uspomenu na Hrvatsku? U dvije suvenirnice na Kaptolu, jednoj u Jurišićevoj, i jednoj na početku Ilice izbor je vrlo sužen. Uglavnom, standardni proizvodi „made in China“, koji se prodaju u svakoj drugoj suvenirnici u bilo kojoj zemlji svijeta, magneti, pepeljare, zastavice, majice s oznakom grada ili zemlje, kape, šalovi,replike građevina u umanjenom obliku, grbovi i naljepnice. Iznimka su naše kockice i šestinski kišobrani, s tim da moramo uzeti u obzir, da su i to predmeti koje drugi imaju u ponudi. Na obali nisam sigurna da je ponuda suvenira išta bolja, dok u kontinentalnom dijelu ona uopće ne postoji. Stranci iskorištavaju svaki najsitniji detalj koji bi turisti možda mogli platiti, od obilaska praznih stadiona, pivnica, destilarija whiskeya, obilazaka kojekakvih zatvorenih tvornica, izrade kolača, peciva i bombona… Možete li zamisliti turistički obilazak Kraša ili Leda? Ja itekako mogu.. Mislim da bi onda sigurno turisti nakon toga sa sobom ponijeli koju vrećicu Bronhi ili Kiki bombona, ili kutiju Bajadere ili Griota.
Grad Zagreb je nezaobilazno mjesto na svjetskoj karti crtanog i animiranog filma, od 1922. godine do danas. Zagrebačka škola crtanog filma iznjedrila je mnoga svjetski poznata imena, koja se danas spominju samo u Muzeju grada Zagreba, a čak ni mnoga hrvatska djeca ne znaju da je prof. Baltazar, hrvatski crtani film. Kako bi i znali, kad roditelji da bi im kupili igračku prof. Baltazara, moraju pričekati kineske kolege da ga proizvedu. Stranci za razliku od nas bi ovaj brand itekako iskoristili, kako su to recimo učinili Česi sa crtanim filmom „A je to“ i likovima Pat & Mat.

Zagreb je nekada imao Tvornicu autobusa Zagreb (TAZ) u kojoj su se proizvele stotine vozila dovoljne za cijelo tržište bivše zemlje, i šire. Imali su koncesiju za proizvodnji Mercedesovih autobusa, a danas ne znam koliko zagrebačkih mališana zna ove informacije, dok se voze skupim ZET-ovim uvezenim autobusima. E pa dragi klinci, postojala je jedna takva tvornica, u Studenstkom gradu u Dubravi, bilo bi lijepo da je iza nje ostalo makar nekoliko sad već oldtimer modela, koj bi bili izvrstan privjesak za ključeve.
Kravata – svi mi znamo, a stranci premalo! Za promociju takvoga brand-a, po meni svi bi javni službenici u zemlji trebali nositi na radnim mjestima ovaj jedinstveni simbol. Tada ni stranci ne bi odlazili iz zemlje bez kravate Croate.
Biljni svijet

Prošloga tjedna, za vrijeme posjeta Nizozemskoj, puno sam razmišljala o ovome dijelu. U top tri asocijacije na Nizozemsku, većini je tulipan. Cvijet koji raste kod nas u parku svakoga grada, a nizozemski je, i sjajno je iskorišten brand. Možete ga kupiti i skupo platiti u obliku lukovica, svježeg cvijeća, plastičnog, te svih vrsta suvenira, npr. kemijske olovke, torbe, vrećice, majice, na razglednici… Mi – imamo svoje cvijeće – Velebitska degenija – endemska vrsta – koji raste samo na velebitu i nigdje drugdje na svijetu. Turisti ga imaju priliku vidjeti samo na kovanici od 50 lipa.

Nije samo to slučaj sa Degenijom, nego velikim brojem hrvatskih endemskih vrsta cvijeća npr. Hrvatskom perunikom (lat. Iris croatica) koje su prvi puta opisali, nećete vjerovati Ivo i Marija Horvat 1962. godine, za nas same ostaje nepoznanica.
Mogla bih ovako u nedogled.. a dotakla sam se samo grada Zagreba. Dok drugi izmišljaju sadržaje, mi ne iskorištavamo potencijale, tužno.

Be Sociable, Share!

    One Response so far.

    1. Hrvoje Mihajlic napisao:

      dobar post, samo mala opaska: kad već govorimo u hrvatskom kontekstu, preporučljivo je govoriti “marka” :)

      inače, na prošlogodišnjem festu je bilo dosta riječi o ovoj temi. osobno smatram da stvar baš i nije tako crna kako se čini, iako se neke stvari definitivno previše forsiraju, poput dubrovnika, plavog mora i nogometa…