• RSS
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin

Twitter updates

No public Twitter messages.

Popular Posts

Jeftine avionske kar

Često me ljudi pitaju da ju pojasnim kako to ja ...

Prednosti i strahovi

Brojna poduzeća i obrtnici shvatili su kako je unosno ulagati ...

Kako od jedne kune s

Teska vremena mili narode, i svi nekako jedva sklopimo taj ...

Kako uštedjeti i mi

1. Kontrola Prvi savjet kojega se možete pridržavati je svakako imati ...

Zašto je Marija Lug

Do današnje objave u Politika Plus, Mariju Lugarić mediji su ...

Pravo na azil jedno je od temeljnih ljudskih prava.

Imala sam sreću prisustovati jednoj kvalitetnoj i korisnoj radionici u Hrvatskom pravnom centru. Time sam razriješila zbrku u glavi koja se javlja čujemo pojam azil. Tko su azilanti i zašto traže utočište pokušat ću objasniti u ovom postu. S obzirom da živimo u prilično homogenom društvu i nismo baš raspoloženi za prihvaćanje stranaca savjetujem svima da obrate malo pažnje da ovu društvenu pojavu pozivajući se na to da su i druge zemlje nedavno pružale utočište našem stanovništvu u vrijeme Domovinskog rata.

ŠTO JE AZIL?

Prva asocijacija prema google pretragama na tu riječ  je azil za pse. Julian Assange je sa pitanjem dobivanja azila podigao prašinu, pa sada svi trebamo znati da je to:

Pružanje zaštite od strane države na njenom teritoriju osobi koja je pobjegla iz svoje države zbog proganjanja, odnosno ozbiljnog ugrožavanja života ili osnovnih ljudskih prava. Osoba kojoj je odobren azil je IZBJEGLICA, odnosno, prema Zakonu o azilu Republike Hrvatske, AZILANT.

TKO JE TRAŽITELJ AZILA?

To je osoba koja je zatražila azil i o čijem zahtjevu još nije donesena konačna odluka od strane nadležnog tijela u državi utočišta.

TKO JE IZBJEGLICA?

Prema Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, izbjeglica je osoba koja se nalazi izvan zemlje svog državljanstva i koja uslijed osnovanog straha od proganjanja zbog: rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini  ili rase ne želi ili se ne može staviti pod zaštitu te države.

TKO SU EKONOMSKI MIGRANT?

Ekonomski migrant je osoba koja napušta državu podrijetla isključivo zbog ekonomskih razloga, tj.kako bi poboljšala svoj materijalni status. Ekonomski migrant ne udovoljava kriterijima koji omogućavaju dobivanje izbjegličkog statusa. Za razliku od izbjeglice, migrant uživa zaštitu svoje države i, ako želi, može se sigurno tamo vratiti.

TKO SU OSOBE RASELJENE UNUTAR DRŽAVE?

To su osobe koje su prisiljene pobjeći iz svojih domova u namjeri da izbjegnu učinke oružanih sukoba, situacija općeg nasilja, kršenja ljudskih prava ili prirodnih katastrofa, a koje nisu prešle međunarodno priznate državne granice. U Republici Hrvatskoj, osobe raseljene unutar države nazivaju se PROGNANICI.

KOJE OSOBE UŽIVAJU ZAŠTITU KAO HUMANITARNI SLUČAJEVI?

Osobe kojima je iz humanitarnih razloga dopušteno ostati u državi u kojoj se nalaze, uživaju zaštitu kao humanitarni slučajevi. To mogu biti i osobe koje ne udovoljavaju uvjetima za dobivanje izbjegličkog statusa.

KADA PRESTAJE IZBJEGLIČKI STATUS?

Ako izbjeglica dobrovoljno ponovno zatraži zaštitu zemlje svog državljanstva; dobrovoljno ponovno stekne državljanstvo svoje države nakon što ga je izgubio/la; stekne novo državljanstvo i uživa zaštitu dotične države; dobrovoljno se nastani u državi koju je napustio/la uslijed straha od proganjanja; više ne može nastaviti odbijati zaštitu svoje države jer su okolnosti koje su dovele do priznanja izbjegličkog statusa prestale postojati.

KOJE SE OSOBE ISKLJUČUJU IZ MOGUĆNOSTI PRIZNANJA IZBJEGLIČKOG STATUSA?

Osobe koje već primaju zaštitu ili pomoć drugih tijela Ujedinjenih naroda (osim UNHCR-a); osobe za koje se smatra da ne trebaju međunarodnu zaštitu jer im država u kojoj borave priznaje sva prava i dužnosti vezane uz državljanstvo; ukoliko postoje ozbiljni razlozi za pretpostavku da je osoba počinila zločin protiv mira, ratni zločin ili zločin protiv čovječnosti u smislu međunarodnih dokumenata koji su doneseni radi reguliranja tih zločina, ako je osoba počinila ozbiljan nepolitički zločin izvan zemlje utočišta prije nego je u nju primljena kao izbjeglica te ako je osoba kriva za djela koja su u suprotnostima s ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

KOJA SU OSNOVNA PRAVA IZBJEGLICA?

Izbjeglice imaju pravo na sigurno utočište. Međutim, međunarodna zaštita podrazumijeva više od fizičke sigurnosti. Izbjeglica treba uživati barem ista prava kao svaki drugi stranac koji se legalno nalazi u dotičnoj državi. Prema Konvenciji izbjeglica između ostalog uživa: pravo da ne bude protjeran/a iz države u kojoj se nalazi, osim ako predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost; pravo da ne bude prisilno vraćen/a na teritorij države iz koje je pobjegao/la; pravo na slobodno kretanje; pravo na zdrastvenu zaštitu; pravo na obrazovanje; pravo na rad; pravo na pristup sudovima te slobodu vjeroispovijesti.

KOJE SU OBVEZE IZBJEGLICE U ZEMLJI UTOČIŠTA?

Svaki izbjeglica ima određene dužnosti prema državi u kojoj se nalazi, a to se posebice odnosi na dužnost poštivanja zakona i propisa te mjera koje se poduzimaju da bi se održao javni red.

 OVO JE HRVATSKI ZAKON, NO KAKVA JE PRAKSA?

U Republici Hrvatskoj je u razdoblju od 2005. godine do 2009. godine azil zatražilo 555 osoba.Sada stanite i  zamislite, te dajte svoju okvirnu procjenu koliko je zahtjeva dobilo pozitivan odgovor?

Samo za 4 osobe Hrvatska je udovoljila zahtjevu za azil.

VRIJEME ČEKANJA NA ODGOVOR

Kada se stranoga državljanina na hrvatskim ulicama zaustavi bez dokumenata, on najčešće završi u policijskoj postaji, a nakon toga vrlo brzo i u Hrvatskom pravnom centru. Isti je slučaj sa djecom. S obzirom da smo vrlo homogena zemlja, kako sam spomenula na samome početku ovoga članka, svi drugi i različiti se vrlo lakše dolaze do izražaja, te su nakon svega nekoliko metara od kada kroče na hrvatsko tlo izloženi tome da ih se upita za osobne dokumente. Mnogi od tih ljudi ne znaju komunicirati na drugom, osim materinjeg jezika, te im to stvara dodatne probleme. Od trenutka uhićenja na dalje borave u prihvatilištu za tražitelje azila u Ježevu. Postupak može trajati od nekoliko dana ili tjedana, do nekoliko mjeseci. Ono što tražitelju azila Hrvatska ukoliko nema novaca osigurava u periodu od mjesec dana je 80 kn.

Vjerovatno Vas je na čitanje tekst privukao Assange,e to je bio i moj cilj.

Da ga je Julian zatražio od naše države, vjerovatno ga ne bi dobio, kako mu je želji u najkraćem roku udovoljio Ekvador. U  Hrvatskoj je  dobivanje azila gotovo nemoguća misija. Na ljude (koji nisu zato što im je bilo dobro otišli iz svojih zemalja) koji su u svojoj zemlji ugroženi, prognani ili im je život u opasnosti i dalje gleda sa velikom predrasudom. Samo ove godine već je zaprimljeno 150 zahtjeva. Razumljivo je da je teško saznati zemlju iz koje azilanti dolaze jer zakon nalaže da u slučaju odbijanja statusa ne smiju biti deportirani u zemlju podrijetla ako je u njoj ratno stanje.

I što im druge preostaje kada istekne 12 mjeseci čekanja pozitivnog odgovora? Naravno, preskočiti ogradu u neko novo dvorište, i na granici, kod policajca ili u uredu za ljudska prava zatražiti isto.

 Korisni linkovi:

UNHCR – www.unhcr.ch

Ministarstvo unutarnjih poslova RH – www.mup.hr

Delegacija Europske komisije u RH – www.delhrv.cec.eu.int

Hrvatski pravni centar – www.hpc.hr

Hrvatski Crveni križ – www.hck.hr

Be Sociable, Share!