• RSS
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin

Twitter updates

No public Twitter messages.

Popular Posts

Jeftine avionske kar

Često me ljudi pitaju da ju pojasnim kako to ja ...

Prednosti i strahovi

Brojna poduzeća i obrtnici shvatili su kako je unosno ulagati ...

Kako od jedne kune s

Teska vremena mili narode, i svi nekako jedva sklopimo taj ...

Kako uštedjeti i mi

1. Kontrola Prvi savjet kojega se možete pridržavati je svakako imati ...

Zašto je Marija Lug

Do današnje objave u Politika Plus, Mariju Lugarić mediji su ...

S koje god točke na svijetu  krenuli put Australije, čekati će vas dugačko putovanje. Iz Hrvatske za taj put morati ćete izdvojiti 24 do 28 sati, ovisno gdje presjedate i koliko letova mijenjate. No, kada sletite na otok Down Under svaki sat boravka će vam biti kratak. Australija je površinom šesta zemlja po veličini u svijetu, 136 puta je veća od Hrvatske i prekrila bi ¾ Europe.

Za obilazak cijele Australije  bilo bi potrebno izdvojiti  najmanje godinu dana, kako bi ju se obišlo samo prateći njezine obale. Ono što će nekoga tko je putovao po Europi iznenaditi je činjenica da nema povijesti.  Ne naravno doslovno, ali kada je 1770. godine James Cook uplovio u luku na kojoj se izgradio današnji Sydney, Zagreb je već bio veliki grad u kojemu su se razvijale knjižnice i tiskare. U Sydney-u ćete vidjeti poznatu Operu House i Harbour Bridge, dva najpoznatija australska simbola, a svi ostali dijelovi grada će vas podsjećati na europske metropole. Znamenita građevina koja se nalazi u centru Sydney-a je Queen Victoria Building, u kojoj se nalaze skupe trgovine poznatih marki iz cijeloga svijeta. Na putu do nje, krenete li od Opere House, proći će kroz Royal Botanic Garden i Sydney-sku katedralu St. Mary. Ako vas ne muči strah od visine popnite se na 360 metara visok Sydney Tower s kojega ćete cijelu Sydney-sku luku na dlanu. Sydney-ska luka proglašena je najljepšom lukom u svijetu, i bez razmišljanja bi to mogla potvrditi. Ako se ikada zateknete preporučavam jedan od dnevnih cruise-va u kojem ćete pomno moći razgledati luku,Darling Harbour i Manly beach, te cijeli Sydney City sa mora. I za kraj obilaska Sydney-a svakako odite vidjeti  Bondi beach, jednu od najpoznatijih plaža svijeta na kojoj surfesri hvataju valove tokom cijele godine.

Način života

Ondje se živi sasvim drugačijim tempom života. Radnim danima i vikendom radi se u samo u jednoj smjeni (9-17h). Nakon 17 h rade samo pub-ovi i rijetke trgovine te restorani sa brzom hranom uz cestu. Puno se više spava nego u Hrvatskoj. Prosječan Australac  budi se u 7 h ,a ide u krevet najkasnije u 22 h i sve je uređeno prema tome. Večernje vijesti na tv postajama počinju u 18 h, a odmah nakon toga počinje noćni program koji se kod nas emitira iza 23 h. Sve generacije su prilagođene tome. Mladi izlaze u grad oko 19-20 h, a već oko 1 h u noći diskoteke se zatvaraju. Što se noćnoga života Sydney-a tiče, on je veoma raznolik, ali ograničen na vikend. Petkom i subotom ulica George street i Rocks su prepuni skupih autima osvijetljenim neonskim svjetlima, a ispred diskoteka se čeka u nepreglednim redovima za ulaz, dok su iste te ulice nedjeljom navečer potpuno prazne. Sydney je vrlo tolerantan s obzirom na seksualno opredjeljenje pa se tako ondje nalazi jedna od najvećih gay i lezbijskih zajednica na svijetu. Ima puno lokala i barova gdje se okupljaju gay parovi, najviše na King’s Crossu.

Gastro kutak

Ukoliko volite dobro popiti i pojesti, onda ste u pravoj zemlji. Australija vam osim domaće kuhinje koja je odlična nudi i kuhinje iz cijeloga svijeta, tako da nikako ne možete ostati gladni. Cijene hrane i pića nisu skupe, ovisno gdje jedete, ali u globalu podjednake kao u Hrvatskoj. Australska kuhinja je uglavnom mediteranskog tipa. Riba je svježa iz oceana tako da možete pojesti što god poželite iz mora, a ukoliko ste više ljubitelj mesa, imati ćete gdje pojesti i prvoklasan steak.  Australci uglavnom piju pivo, mada imaju odlična australska crna vina. Piva im nimalo ne zaostaju za europskim. Pravome „pivoljupcu“ preporučila bi Crown Lager i Extra Dry, a od vina Chardonnay iz Hunter Valleya. Postoje trgovine u kojima možete kupiti pića iz cijeloga svijeta, pa tako hrvatska piva i žestoka pića. Uočite li oznaku BYO – bring your own, to znači da na to mjesto možete donijeti  i piti svoje vino, što je još jedna od povlastica koje vam nudi ova gurmanska zemlja.  Ukoliko volite eksperimentirati s hranom,  možda budete zainteresirani  kušati klokana ili krokodila.

Stanovništvo

Australija je klasična zemlja useljavanja u kojoj bi se svatko može osjećati free as a bird. Jedino pravo starosjedilačko australsko stanovništvo su Aboridžini. Riječ “aboridžin” znači “od početka”, a Aboridžini  vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Danas se u Australiji vode velike borbe sa asimilacijom aboridžinskog stanovništva. Postoje tri neslužbene kategorije aboridžinskog stanovništva. Aboridžini koji su se u potpunosti urbanizirali, žive u gradu, voze automobile, pohađaju škole i fakultete. U drugu kategoriju spadaju Aboridžini koji također žive u gradovima ,ali se ne snalaze u gradskom životu, često imaju financijskih problema, problema sa sporazumijevanjem i nerijetko se predaju alkoholu. Ostali Aboridžini žive u rezervatima u unutrašnjosti i na sjeveru. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, te vjeruju u nevidljivi svijet duhova. U gradu ćemo ih sresti kako sviraju njihov poznat narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. To su najčešće mladi Aboridžini koji na taj način zarađuju za studij, ali ima i starijih. Svi ostali stanovnici Australije su doseljenici sa svih strana svijeta.

Do kraja Drugog svjetskog rata 90% australskog stanovništa činili su doseljenici iz Velike Britanije. U kasnijim godinama naselili su je Europljani, najviše Talijani, Grci, Makedonci, Hrvati, Nijemci, Španjolci i Kinezi. U Australiji živi približno 105 tisuća Hrvata hrvatskoga porijekla, od toga pola njih je rođeno u Hrvatskoj te se iselilo u jednom od većih valova iseljavanja u drugoj polovici 19. stoljeća. Okupljaju se svakodnevno u hrvatskim klubovima, najveći na području Sydney-a su King Tom i Hajduk.  Australci (slang Aussie) su stanovnici Australije koji se smatraju Australcima, jer su njihovih bake i djedovi, te majka i otac rođeni u Australiji. Njih je najmanje, ali kako su oni ponosni na to što su Aussie-ji, tako se sve ostale nacionalnosti ponose svojom zemljom iz koje su došli na otok. Zanimljiv primjer funkcioniranja multikulturalnosti na otoku na koji je svatko dobrodošao, gdje se svatko može osjećati prihvaćeno i na kojemu nema gužve jer je gustoća naseljenosti 2 st/km².

Australija

Priroda

Ono što će vas najviše okupirati kada jednom odlučite putovati Australijom je njezina prekrasna, očuvana i netaknuta priroda. Australci iznimno drže do jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta kojih nema nigdje drugdje na svijetu. One su specifične po tome što su se razvile odvojeno od ostalih dijelova svijeta. Prva razlika koju ćete uočiti su najrazličitije vrste ptica koje će letjeti oko vas. Velik broj vrsta papiga u šarenim bojama će slobodno letjeti oko vas. Ukoliko budete nešto grickali brzo će vam se pridružiti čaplje, pelikani, galebovi…šerenilo pokretnih boja koje vam lete nad glavom zbilja stvara osjećaj kao da ste u raju. Na klokane,  najprepoznatljiviji simbol Australije, ćete naići kuda god krenuli van središta grada. U blizini manjih gradova u zaleđu Sydney-a naviknuti su na ljude, te se dolaze hraniti u obližnji parkove i ljenčariti u hladu.  Klokani predstavljaju opasnost za ljude u sumrak na prostorima uz autocestu. Tada u čoporima znaju prelaziti  prometnice, što često puta izaziva prometne nesreće.  Australiija je zemlja nacionalnih parkova. Kuda god krenuli prolaziti ćete kroz nacionalne parkove. Najpoznatiji i onaj kojega svakako morate vidjeti u sklopu posjeta Sydney-u je Blue Mountains, a odmah potom Jenolan Caves (drugi po veličini nacionalni park u svijetu). Ako imate vremena istražujući Australiji, naići ćete i na pustinju, prašumu, podzemne špilje, planine,zaljeve uz ocean… Preporučila bi još nacionalne parkove Dorrigo, Jervis Bay, Conjola, Port Stephens, Gonno Gonno, Morton, Royal… U svakom slučaju krenuli na sjever ili jug, uz obalu ili unutrašnjost nećete pogriješiti. Zato od Australije očekujte samo prirodu, i oduševiti će vas. Iz Australije si ponesite brdo sitnih koala i klokana, koliko god vam prtljaga dozvoljava. Ako ostane viška mjesta, kupite si UGG’s boots,čizme ili papuče od izvorne australske ovčje vune, koje su kvalitetne, tople i karakteristične, a ovdje ćete ih platiti četiri puta skuplje. Rijetko si tko može predočiti  tolika prostranstva i toliku udaljenost, u svakom slučaju ne idite ako ne mislite odvojiti za Australiju minimalno 4 tjedna, predalek je put i preskupa avionska karta za manje vremena provesti tamo.

Be Sociable, Share!

    2 komentara so far.

    1. Ivana Urosevic napisao:

      Aaaaa super. I ja bi u Austrailju sutra :)
      btw. nisam znala za njihov tempo, da idu rano spavati i sl. :/ zanimljivo

    2. Kreso napisao:

      Zagreb 1770. veliki grad? 1742. je Zagreb je imao 5.600 stanovnika, a 1800. godine nekih 13.000, kao Pleternica danas :) U isto vrijeme npr. Sarajevo je imalo 80.000 stanovnika. Lijepi tekst inače :)